U utorak, 28. listopada u 20,00 sati na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu gostovalo je zagrebačko Kazalište Planet Art s komedijom Ritina škola Willyja Russella u režiji Marka Torjanca. Ritina škola jedna je od najizvođenijih suvremenih komedija u svijetu, a u produkciji Planet Arta adaptirana je za Hrvatsku. Time priča o znanju i obrazovanju postaje još zanimljivija  i intrigantnija, a govori nam o tome što se događa kad se u društvu koje baš ne cijeni znanje pojavi jedna cura koja – „želi znati, želi shvatit, želi skužit“. Marko Torjanac osim režije potpisuje i prijevod, prilagodbu i scenografiju i režija, a pomoćnica redatelja bila je Nataša Janjić Lokas. Kostimografkinja je Đurđa Janeš, skladatelj Milorad Stranić, oblikovatelj svjetla Miroslav Perica, oblikovatelj zvuka Damir Rončević, dizajn potpisuje Tomislav Veltruski, fotograf je Mladen Pobi, a snimatelj Hrvoje Felbar. 

Nataša Janjić Lokas i Marko Torjanac u Ritinoj školi utjelovili su likove Rite i Pravdana. Rita je inteligentna, pametna, britka frizerka koja osjeća da joj u životu nešto nedostaje, a Pravdan je toliko rezigniran da mu više ništa ne nedostaje. Ili je bar tako mislio dok nije počeo predavati na večernjem tečaju književnosti… Što je znanje, zašto je ono uopće potrebno, čemu ono služi, što njime dobivamo – samo su neka od pitanja s kojima se njih dvoje susreću, svaki sa svoje strane katedre, na tečaju književnosti koji postaje sve samo ne običan, kao i njihov odnos. . . U ovoj dinamičnoj komediji punoj inteligentnog humora njih se dvoje suočavaju i s vlastitim životima, odlukama i pitanjima, a o nekim lekcijama i pitanjima iz Ritine škole gledatelji će sigurno razmišljati i nakon predstave.

U  petak, 10. listopada u 19,30 sati na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu izvedena je komedija u tri čina Filumena Marturano Eduarda De Filippa. Predstava je producirana pod generalnim sponzorstvom INA-e. Premijera je održana 20. listopada 2013. Redatelj i scenograf je Samo M. Strelec, a uz Jagodu Kralj Novak i Stojana Matavulja, nastuupaju: Ivica Pucar, Mitja Smiljanić, Ozren Opačić, Beti Lučić, Darko Plovanić, Anica Kovačević, Slavica Jukić i Otokar Levaj. Naslovnom ulogom dramska prvakinja Jagoda Kralj Novak obilježila je 40 godina umjetničke karijere u varaždinskom Kazalištu. Tekst je preveo Boris B. Hrovat. Kostimografkinja je Marita Ćopo.

Filumena Marturano, praizvedena u Napulju 1946. Godine, jedna je od najpoznatijih dramskih komedija Eduarda De Filippa, velikana talijanskog teatra 20. stoljeća, koji ju je napisao, u izvornom obliku, za svoju sestru Titinu. (I u prvoj filmskoj verziji, iz 1952., Eduardo i Titina interpretirali su glavne uloge.) Lik Filumene, u kazalištu i na filmu, interpretirale su mnoge velike glumice: Pupella Maggio, Valeria Moriconi, Sofia Loren, Mariangela Melato, Joan Plowright. Osim samog De Filippa, ‘Filumenu’ su režirali Vittorio de Sica, Franco Zeffirelli, Massimo Ranieri, Laurence Olivier i dr. U komadu, koji sjedinjuje značajke komedije, drame i melodrame, De Filippo maestralno tretira svoju omiljenu temu: krizu građanske, patrijarhalne, obitelji. Glasovit je, dojmljiv, i već gotovo poslovičan Filumenin lik, a posebice se ističu njezini ispovjedni monolozi.

U nedjelju, 5. listopada na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu gostovao je mjuzikl Zeleno blago. Autor glazbe i libreta je Tihomir Kožina, redatelji su Sven Šams i Tihana Strmečki, glazbeni producent Igor Martinek, producent Sven Šams, a mjuzikl je nastao u produkciji KUD-a Stubica. Zeleno blago je prvi mjuzikl o Hrvatskom zagorju, a zanimljiv je svim uzrastima. Pet povijesnih priča o zelenim bregima ispričano je na moderan način kroz glazbu, glumu i ples. Tako možete vidjeli kako neandertalci vegetarijanci pjevaju u rimi; Veroniku Desinić (koju je utjelovila poznata Sementa Rajhard) u borbi za svoju ljubav; Matiju Gupca (kojeg je utjelovio Tihomir Kožina), koji se sprema u bitku protiv tlačenja seljaka; Ljudevita Gaja kako uspijeva tiskati svoje prve novine te pjesmu Zagorci smo ljudi pravi u rockabilly verziji. Sve priče povezuje putovanje vlakom u kojem su dvoje djece i djed.

Glazbu uživo izvodi benda koji čine pet odličnih glazbenika iz Zagorja. Produkcija mjuzikla je zahtjevna –  scenografija i kostimografija, kao i dizajn rasvjete, osmišljeni su i izrađeni samo za ovaj projekt. Većina songova autorsko je djelo Tihomira Kožine, a tu su i tri tradicionalne pjesme u modernim aranžmanima. Cijeli tim koji dolazi u Varaždin čine pedeset mladih umjetnika iz Hrvatskog zagorja.

Premijera mjuzikla održana je 6. i 7. listopada 2013. u Festivalskoj dvorani u Krapini, te je izvedba u Varaždinu rođendanska, a posjetitelje očekuju brojna iznenađenja i druženje sa glumcima. O kvaliteti mjuzikla govore i brojke; tako je u osam rasprodanih izvedbi do sada mjuzikl je vidjelo nešto više od 4500 ljudi u Krapini, Mariji Bistrici i Zagrebu (u GK Komedija i na Bundeku). Zbog uspjeha mladih, tim mjuzikla pozvan je na prijem predsjednika Ive Josipovića, gdje su pohvaljeni za glazbu i projekt koji je okupio tako veliki broj mladih nadarenih ljudi.

Organizatori pozivaju sve stanovnike Varaždinske županije da iskoriste ovu priliku te uživaju u mjuziklu za cijelu obitelj i naravno požurite po ulaznice na blagajnu HNK-a u Varaždinu po cijeni od 50kn, 60kn i 70kn, jer sve izvedbe do sada bile su rasprodane u rekordnom vremenu!

Klasična mišolovka prvi je kazališni projekt varaždinskog pokreta Umjetnička gerila, koji će premijerno biti izveden u subotu, 4. listopada u 20,00 sati, na Sceni Zvonimir Rogoz HNK-a u Varaždinu. Klasična mišolovka je crnohumorna groteska nastala prema motivima drame Ručni rad J.C. Danauda, a tematski se bavi borbom protiv patrijarhalnog sistema, zlostavljanjem žena i ženama koje zbog zlostavljanja postaju zlostavljačice. Kao i u Danaudovoj drami, predstava će važne socijalne teme podati na groteksni način kako bi se pojačala njihova strahotnost, a osnovna je priča proširena daljnjim zapletima pa u Klasičnoj mišolovki svatko igra nekoliko različitih uloga. Autori predstave su varaždinska redateljica Ksenija Krčar te mladi talentirani studenti glume Nikša Eldan, Filip Eldan i Hana Kunić te studentica Muzičke akademije Lucija Hraščanec koja je i autoricai glazbe.

Autori su ujedno i pokretači Umjetničke gerile koji su se okupili s namjerom stvaranja kazališnih projekata. Djeluju nezavisno od bilo kakve institucije, a studenti, redom iz Varaždina žele i nakon završetka studija aktivno sudjelovati u kulturnom životu svoga grada. O Umjetničkoj gerili Ksenija Krčar kaže: „Osnova našeg rada je improvizacija na određenu temu iz koje nastaju sami likovi, ali i radnja predstave, a koristimo sve raspoložive umjetničke resurse – ples, pjevanje, sviranje, akrobacija, pisanje teksta... Tako stvaramo autorski projekt u kojem smo svi autori predstave te progovaramo o temama koje su svakom od nas osobno zanimljive.“ Dodaje da Gerila u potpunosti koristi kreativne snage svojih članova s minimalnim materijalnim sredstvima – recikliranjem ili nepostojanjem scenografije i kostima. Više informacija o Umjetničkoj gerili možete naći na njihovoj Facebook stranici (facebook.com/UmjetnickaGerila).

U četvrtak, 2. listopada za škole je izvedena lutkarska predstava Romeo i Giulietta koju je prema istoimenom djelu Williama Shakespearea režirao Dubravko Torjanac. Predstava je nastala u koprodukciji Dječje i lutkarske scene Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu i Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića iz Osijeka, a premijerno je izvedena u sklopu Osječkoga ljeta kulture 30. lipnja 2014. dok je varaždinsku premijeru imala 13. rujna 2014. U autorskom timu predstave su skladatelj Davor Bobić, scenograf i kreator lutaka Ivan Duić te asistentica redatelja Areta Ćurković. U predstavi nastupaju: Filip Eldan (Escalus (Della Scala) knez), Goran Guksić (Montecchi, glava obitelji u zavadi s Capuletijevima), Lidija Kraljić (Gospođa Montecchi), Inga Šarić (Capuleti, glava obitelji u zavadi sa Montecchijevima), Snježana Ivković (Gospođa Capuleti), Goran Guksić (Romeo, Montecchijev sin), Lidija Kraljić (Giulietta, Capuletijeva kći), Edi Ćelić (Mercuzio, knežev rođak i prijatelj Romeov), Nikša Eldan (Benvolio, Montecchijev sinovac i prijatelj Romeov i Mercuzijev), Filip Eldan (Tebaldo, nećak gospođe Capuleti ), Nikša Eldan (Paris, mladić, u rodu s knezom i Mercuzijem, Giuliettin prosac), Areta Ćurković (Giuliettina dadilja), Edi Ćelić (Fra Lovro). Više o samoj predstavi pročitajte u Riječi redatelja.

Dječja i lutkarska scena HNK-a u Varaždinu počela je s kontinuiranim radom za djecu krajem 1994. godine. Specifičnost Scene trebala je s vremenom postati prepoznatljiva u repertoarnom određenju koji se krije već u samom nazivu: obogatiti redovni repertoar Kazališta predstavama za djecu svih uzrasta u kojima će igrati glumci bez lutaka, lutkarske predstave za djecu i predstave za djecu rađene u kombinaciji glumac – lutka.  Osim usmjerenosti na dječju publiku, uvođenje lutke kao medija trebao je biti ostvaren i u dramskim predstavama za odrasle kao novina repertoarne ponude varaždinskoga HNK-a. Velik broj naslova bile su praizvedbe, a uprizoreni su i brojni kajkavski tekstovi.
Ove godine obilježavamo dvadesetu obljetnicu rada Dječje i lutkarske scene s tri naslova: Kraljević i prosjak Marka Twaina (najigranija i najdugovječnija predstava na repertoaru), Romeo i Giulietta Williama Shakespearea te Ježevom kućicom Maje Sviben, po motivima istoimena djela Branka Ćopića. Ovim predstavama ostvarena je misija Scene: igranje predstava za različitu dob te raznovrsnost glumačko-animacijske tehnike, uz visoke estetske kriterije.