U nedjelju, 30 studenoga 2008. u dvorani bečkog Musikvereina održan je za Varaždin značajan koncert. Dvije mlade varaždinske pjevačice sa bečkim diplomama, Jelena Štefanić i Sofija Cingula, nastupile su uz orkestar Wiener Concertvereina u njihovoj redovitoj koncertnoj sezoni.
Dvorana Musikvereina je zasigurno najslavnija svjetska koncertna dvorana, iz koje se, između ostalog, svake godine po cijelom svijetu prenosi Novogodišnji koncert Bečke filharmonije. Komorna dvorana ovog hrama glazbe posvećena je najslavnijem predsjedniku Musikvereina svih vremena - Johannesu Brahmsu. U njoj orkestar Wiener Concertvereina, ekskluzivni komorni ansambl Bečkih simfoničara održava svoju redovitu koncertnu sezonu u koju su ove godine na prijedlog maestra Mladena Tarbuka uvrštene i dvije varaždinske pjevačice.
Budući da ovom uspjehu nisu mogli nazočiti brojni varaždinski prijatelji ozbiljne glazbe, Grad Varaždin, Lions klub Varaždin i Varaždinska županija, ugostili su taj bečki program u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu u četvrtak 27. studenog 2008. Organizatori su HNK u Varaždinu i Koncertni ured Varaždin. Na programu su bili: 
W.A.Mozart: Divertimento D Dur, KV 251 “Nannerl Septett”
W.A.Mozart: "Voi avete un cor fedele" (Sopran, KV 217)
"Ombra felice" (Alt, KV 255)
Mladen Tarbuk: Sebastian im Traum
Haydn: Symphonie Nr. 2 in C Dur
Dirigira maestro Mladen Tarbuk, jedan od najsvestranijih hrvatskih skladatelja i dirigenata, također austrijski đak.Koncert je zamišljen kao most suradnje između Beča i Varaždina, između Austrije i Hrvatske. Cilj koncerta je pokazati domete hrvatske kulture u svjetskoj glazbenoj prijestonici-Beču.
Wiener Concert-Verein, kojeg su osnovali 1987. članovi Bečkih simfoničara, zasniva svoje programe u širokom luku izneđu bečke klasike i suvremene glazbe. Orkestrom ravnaju međunarodno priznati dirigenti poput Ulfa Schirmera, Vladimira Fedosejeva, Leopolda Hagera, Krzystofa Pendereckog, Clausa Petera Flora und Fabija Luisija. Publiku očekuje, dakle, mnogo dobre glazbe, dva prekrasna mlada varaždinska glasa i bečka atmosfera.
Koncerti Sofije Cingule i Jelene Štefanić s Wiener Concert-Vereinom
Mini-cabaret Noćas ću u Klubu Europa Media
22. studenog u 20,00 sati u Klubu Europa Media Adam Končić izveo je mini-cabaret pod nazivom Noćas ću... Iskustvo pjesnika i nadasve vrsnog pijanista Duška Zubalja, te polet i želja za umjetničkim izrazom mladog glumca Adama Končića sretno su se pronašli u pomalo zaboravljenoj kazališnoj formi, koja vješto odražava ravnotežu između pjevanih stihova, recitirane poezije i razgovora sa publikom. Glumac i glazbenik za pijaninom, sami među publikom za stolovima, uspjevaju postići atmosferu prpošne, raspjevane, ali na trenutak i sjetne i satirične cabaretske predstave. Interakcija publike, kao važan element ovog tipa predstave, također je prisutna zahvaljujući vještoj glumi i šarmu mladog glumca. Ideja o darivanju nježnih riječi ljepšem spolu urodila je odabirom poezije od Lorce i Preverta, preko Šotole i Jevtušenka, do Slamniga, Kiševića i Zubalja.
Jednostavna predstava prožeta je glazbom, bilo poznatim ljubavnim pjesmama koje ste prvi puta čuli uz gitaru (Paljetak, Stanić, Lazzaro, Gloza…), koje glumac na osobit način interpretira, ili pak glazbenim intermezzima i pratnjom uz recitirajuću poeziju (Winston, Piazzola…).
Pogledajte popis pjesama i pročitajte više o izvođačima.
Odgođena izvedba predstave Dundo Maroje
Nećko Svojeglavečko Zvonimira Baloga u režiji Barbare Rocco
Dječja i lutkarska scena HNK u Varaždinu premijerno je 9. studenog 2008. izvela predstavu Nećko Svojeglavečko Zvonimira Baloga u režiji Barbare Rocco.
Scenografiju i lutke osmislio je Ivan Duić, kostime Barbara Rocco, scenski pokret Berislav Tomičić, skladatelj je Petar Eldan, a dizajner svjetla Marijan Štrlek.
Nastupili su: Karolina Horvat (Nećko, Beba Slon), Ivana Krizmanić (Mama Ivanka), Barbara Rocco (Susjeda Julka, Baka, Teta Cijeta, Mama Slon), Berislav Tomičić (Deda, Stric Mijo, Tata Tomislav), Beti Lučić (Papiga, Tata Slon, Medicinska Sestra)
Igor Mrduljaš o Nećku Svojeglavečku piše: »Balog i djeca dobro se razumiju. Međutim, podjednak čitateljski užitak doživljavaju i odrasli. Njih pak dohvati autorov stroj za izmicanje uporišta općepoznatim pojavama, pa ih uvuče u sugiru duhovitoga poigravanja s pojmovima i slikama pri čemu raslojavanje i usložnjavanje jezika imade ključnu gradbenu važnost.
No, Balog nije ni lak ni jednostavan pisac. Iza zaslona lakoće i pojednostavljenja izviruje, pa se nudi umu i srcu čitateljevom bogata duhovnost i životna mudrost autorova. Duh u igri, nenametljivo i tobože usput, vodi nas u bolji, pošteniji i pravedniji svijet koji možebiti jest pričin, ali nas krijepi i ohrabruje, raduje i potiče.
Sva ovako sažeto skicirana obilježja Balogova stvaralaštva označavaju i krase njegovo dramsko pismo. Davne godine 1983. praizveden mu je u Zagrebačkom kazalištu mladih u režiji slavnoga Boška Violića igrokaz Nećko Svojeglavečko (potaknut nekim francuskim predloškom) u kojem mama, susjeda, djed, stric, teta i cirkuski slonovi i drugi nagovaraju i darovima mame dijete da se rodi, a ono odbija sve dok mu tata ne obeća pusu. 
Vragolasti stihovi brzo su i točno označili svaku dramsku osobu, uveselivši male i velike gledatelje (ove druge napose lik Đenerala koji je onodobno zbilja bio politički izazovan!), ali i ponudili nježnu dramsku priču koja je veličala ljubav kao vrhovno načelo života. Dvadesetak godina poslije, 2002. godine, Zagrebačko kazalište lutaka uprizorilo je taj igrokaz (u režiji Dražena Ferenčine), kao i njegov nastavak Kako je Nećko postao Hoćko (u režiji Zorana Mužića), prikaz nevolja u kojima se našlo netom rođeno dijete sučeljeno sa svijetom opsjednutim, ravnodušjem, površnostima i bedastoćama.«
Glas koncila od 19. V. 2008. navodi: »Svakom poznavatelju Balogove »filozofije« jasno je da će glavni razlog za to biti u voljenosti, u onome što nikad ne može biti materijalno opipljivo. Baš kao što i Balogovi »zvrkasti« stihovi, kalamburi i naizgled puke igre riječima uvijek nude puno više onoga »nevidljivoga« - kako profinjene duhovitosti, misaonosti, tako i etičnosti pa i same duhovnosti. Svega nužnog za zdravo odrastanje malenih i zdravu, toliko potrebitu zaigranost »velikih«. /.../«
