Koncert Gdje riječi ne vrijede glazba progovara

U sklopu ovogodišnje Noći kazališta, u subotu, 15. studenoga u 20,00 sati u Velikoj koncertnoj dvorani varaždinskog HNK-a održan je koncert Gdje riječi ne vrijede glazba progovara. Na koncertu su nastupili: Komorni mješoviti pjevački zbor „Kapela Paulina Warasdin“ i  Mješoviti pjevački zbor KUD-a „INA“ iz Zagreba, Tamburaški orkestar Centra tradicijske kulture iz Varaždina. Solisti su Blanka Tkalčić, Vedrana Zrnić, Vesna Kušćer-Čisar, Jana Pogrmilović, Luka Ivoš i Martin Feller, uz klavirsku pratnju Ane Pavline. Dirigenti su bili Bojan Pogrmilović i Zdenko Kuščer.

Premijera smešne pripovesti u dva dela Svoga tela gospodar

Svoga tela gospodar, foto: © GodarSvoga tela gospodar, foto: © Godar

U srijedu, 12. studenoga 2014. na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu premijerno je izvedena predstava Svoga tela gospodar rađena po noveli Slavka Kolara. Tu „Smešnu pripovest u dva dela; vu četiri dogodov obdelal (režirao) je Georgij Paro. Autorski tim čine i dramaturg Marijan Varjačić, scenograf Aljoša Paro, kostimografkinja Jadranka Tomić, autor scenske glazbe Dragutin Novaković – Šarli, kompjutersko aranžiranje i snimanje glazbe djelo je Petra Eldana, jezični suradnik je Ljubomir Kerekeš, a asistentica redatelja Hana Hegedušić.

U predstavi nastupaju: Ljubomir Kerekeš (Jakob Pavunčec), Sunčana Zelenika Konjević (Bara, njegova žena), Jan Kerekeš (Iva, sin), Monika Roth / Nikolina Hercerg (Marica, kći), Darko Plovanić (Deda Markan), Zdenko Brlek (Jura Brezović – Amerikanec), Ljiljana Bogojević (Kata, njegova žena), Hana Hegedušić (Roža, kći), Nikolina Herceg / Monika Roth (Janica, kći), Ozren Opačić (Joža, sin), Mirela Videk (Ljuba, sneha) i Mirjana Sinožić (Marena, suseda).
Svoga tela gospodar, foto: © GodarSvoga tela gospodar, foto: © Godar
Slavko Kolar (1891.-1963.) pripada međuratnoj generaciji hrvatskih pisaca koji su u realističkoj tradiciji pisali o svojoj svakodnevici. Služeći se originalnim humorističko-satiričkim izrazom, svakodnevnim, kajkavskim jezikom, Kolar vješto analizira međuljudske odnose, psihološki nijansira pojedinca u njegovim životnim nevoljama, kao i njegove mane: pohlepu, bešćutnost, zavist… Najpoznatija Kolarova djela su Breza (1928) i Svoga tela gospodar (1931), oba adaptirana za film i kazalište.

U djelu Svoga tela gospodar, u scenskoj adaptaciji Georgija Para, ujedno i redatelja predstave, možemo prepoznati svu tragikomiku gramziva života. Mladi je Iva skrivio uginuće krave Rumenke, jedinog blaga u obitelji, pa ga otac Jakob ženi starijom, nelijepom i k tome šepavom Rožom iz bogate obitelji, kako bi u miraz dobio junicu. Iva pristaje na ženidbu bez ljubavi, ali brak ne konzumira, jer je „svoga tela gospodar“. Roža pak, uz pomoć coprije pokušava steći naklonost muža, ali je otkrivena u naumu, pa umjesto nježnosti, dobije batine. „Barem po batinama“, reći će Roža, „znat ću da sam ti žena“.

66. International Choreographers’ Showcase gostovao u Varaždinu

66. International Choreographers’ Showcase, plakatU petak, 21. studenoga u 19,30 sati i u nedjelju, 23. studenoga u 19,30 sati na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu održan je 66. International Choreographers’ Showcase nastao u produkciji Dance-Forms Productions.

Program donosi radove Nedostajuća tijela ili Proba za moju smrt / Cuerpos ausentes o ensayos para mi muerte koreografa Andyja Gamboe i Fabia Péreza (Costa Rica), Moje mjesto je ovdje / My Place Is Here LeAnne Rinelli (SAD), Ovdje i sada / Here and Now Susane B. Williams (SAD), nedavno u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu premijerno izveden Budoir Pavle Pećušak (Hrvatska), Zavođenje vrapca / Seduction Of A Sparrow Jennifer Chin (SAD), Nije važno, to se već dogodilo: Život je svaki dan / It Doesn't Matter, It Already Happened: Life Is Every Day Sunhwe Chung (Južna Koreja) i S vremenom / Avec Le Temps Philippea Fabrea (Francuska / Njemačka).
Program je ostvaren uz potporu Centra za izvedbene umjetnosti Varaždin i udruge VRUM. Više o predstavama na program pogledajte ovdje, a više o projektu saznajte na internetskim stranicama Dance-Forms Productions. Klik na naziv predstave (ako je naziv podcrtan) vodi do ulomka iz predstave na Youtube kanalu.

Gostovanje Kazališta Mala scena s operom Tajni brak

Tajni brak

U utorak, 4. studenoga u 10,30 sati u varaždinskom HNK-u gostovalo je Kazalište Mala scena iz Zagreba koje je za škole izvelo operu Tajni brak (Il matrimonio segreto) Domenica Cimarose rađenu po libertu Giovannija Bastattija. Predstavu je režirala Frana Marija Vranković, a za umjetničku studiju uloga pobrinula se red. prof. art. Cynthia Hansell Bakić. U autorskoj ekipi su i kostimografkinja Anamarija Filipović Srhoj, korepetitor Ivan Pernicki, libreto je prevela Buga Marija Šimić, likovno oblikovanjedjelo je Klasje Habjan i Zite Nakić-Vojnović, a za make-up odgovorne su Martina Vukasović i Vlatka Krpan. Producentica predstave je Vitomira Lončar, a pomoćnica producentice Tatjana Lisac. U predstavi nastupaju: Peter Gojkošek (Geronimo, bogati trgovac),  Buga Marija Šimić / Sandra Vidovič (Elisetta, njegova starija kći), Marijana Radičević / Ana Karuza Lovrić (Carolina, njezina mlađa sestra) Marija Posavac / Martina Đurđević (Fidalma, Geronimova sestra, udovica), Luka Ivoš (Grof Robinson), Božimir Lovrić (Paolino, Carolinin tajni muž) Buga Marija Šimić / Sandra Vidovič (Služavka u Geronimovoj kući)).
Tajni brakTajni brak
Komična opera, melodrama giocosoTajni brak praizvedena je u Burgtheateru u Beču 7. veljače 1792. godine. Opera je to u dva čina, čiji je libreto napisao Giovanni Bertati po istoimenoj drami Georgea Colmana i Davida Garricka, koja je praizvedena 1766. u Londonu. Nastala je u Ciamerosinom bečkom razdoblju te se u njoj vidi jak utjecaj Wolfganga Amadeusa Mozarta, koji je umro točno dva mjeseca prije praizvedbe. Po karakterizaciji likova djelo pripada u talijanski žanr opera buffa. Radnja opere odvija se u Bolonji u 18. stoljeću u kući trgovca Geronima (bas), koji želi jednu od svoje dvije kćeri udati za plemića. Njegova mlađa kći Carolina (sopran) tajno se udala za Paolina (tenor), koji se boji njezinom ocu priopćiti vijest o tome. Zbog toga pronalazi plemića, engleskog grofa Robinsona (bas), koji za izdašnu dotu pristaje oženiti Geronimovu stariju kćer Elisettu (sopran), na Geronimovo opće veselje. Međutim, upoznavši sestre, grof se zaljubi u mlađu, Carolinu. Situaciju dodatno zakomplicira Fidalma (mezzosopran), Geronimova sestra udovica, koja se zaljubila u Paolina i odlučila za njega udati. Nakon niza spletki i intriga tajni brak biva otkriven i opera završava sretno.