U četvrtak, 28. prosinca 2006. godine održana je premijera baleta Caligula po glazbi Arama Hačaturjana; zamisli, odabiru glazbe, koreografiji i režiji Svebora Sečaka i dramaturgiji Darka Lukića i izvedbi baletne trupe Croatia.

Kostime je kreirala Dženisa Pecotić, scenografiju i svjetlo Dinka Jeričević, a masku i kacige Lela
Končar-Peraić.

U predstavi su nastupili: Svebor Sečak (Caligula), Ervina Sulejmanova (Caesonia, Caligulina žena), Ana Samovojska (Drusilla, Caligulina Sestra), Ilir Kerni (Cassius Charea), Ludwig Jerkander (Caligula mladi), Ovidiu Muscalu (Mnester), Filip Filipović (Claudije), Viorel Dascalu (Tiberije), Zdenko Brlek (Jupiter), Dan Boeru/ Ovidiu Muscalu (Vojska), Deana Gobac / Ksenija Krutova (Carske dame), Dan Boeru/ Vladimir Freitas De Rosa (Gladijatori), Viorel Dascalu (Senator). 

Koreograf Svebor Sečak ističe da se u koreografskom izričaju poslužio retrospektivizmom, referirajući kako na koreografsku liniju koja od Petipaa preko Balanchinea i Ashtona ide do MacMillana i dalje, tako i na liniju koja iz istog ishodišta dolazi do Grigoroviča. Većim dijelom ovaj balet zamišljen je kao posvećenje dionizijskoj umjetnosti u skladu sa strašću i težnjom za ekstazom Caligule  i njegovih suvremenika. Možda će se u liku Caligule prepoznati mnogi koji se ne ustručavaju zadovoljavati nagone napuhujući vlastiti ego, imajući problema s moralom i pomanjkanjem savjesti, te kao Caligula ruše lik Jupitera kako bi stali na njegovo mjesto.

Baletna trupa Croatia djeluje već 12 godina promovirajući baletnu umjetnost u zemlji i inozemstvu (Velika Britanija, Japan, Jordan, Južnoafrička Republika...), a voditelj trupe Svebor Sečak daje priliku mladim koreografima i plesačima za afirmaciju. Repertoar trupe uključuje predstave Ples kadeta, Licitarsko srce, Giselle II čin, Vesela udovica, Hamlet i dr.

Uoči praizvedbe predstave Nora danas 9. prosinca 2006. u Klubu Europa media u HNK u Varaždinu upriličena je dodjela zahvalnica svim donatorima i sudionicima u obnovi kazališne zgrade.
Zahvaljujući financijskoj potpori Grada Varaždina, Ministarstva kulture RH i brojnim poduzetnicima, završila je prva faza obnove kazališne zgrade u kojoj su uređeni sanitarni čvorovi, promijenjena je komunalna infrastruktura, obnovljene su sjeverna i istočna terasa, prostorije za arhiv, a u gledalištu je promijenjen sag i zamijenjene su dotrajale presvlake na stolcima i u ložama, nabavljen je novi tonski pult i uređena je tonska kabina - istaknula je ravnateljica Jasna Jakovljević, koja je zahvalila svima, a posebice Ministarstvu kulture, koje je dosada u obnovu kazališta uložilo oko tri milijuna kuna.

"Kazališna zgrada u Varaždinu bila je u lošu stanju i trebala je obnovu. Drago mi je što su planirani radovi u ovoj fazi završeni i što kazališna publika može večeras pogledati i prvu premijernu predstavu u obnovljenom gledalištu" izjavio je ministar kulture mr. Božo Biškupić i dodao kako je zapravo cijeli grad Varaždin spomenik kulture te da je Ministarstvo kulture dosada financijski pomagalo obnovu svih kulturnih objekata, a pomagat će i dalje sve dok to kazalište ne bude potpuno obnovljeno.
U drugoj fazi koja će početi u lipnju sljedeće godine, bit će obnovljena pozornica u gledalištu, Klub Europa media preuredit će se u kabare-pozornicu, a novim sjajem trebala bi zablistati i Koncertna dvorana.

Na svečanosti je podijeljeno 30-ak zahvalnica koje su donatorima uručili glumci varaždinskog kazališta. Grad Varaždin inače, godišnje iz proračuna izdvaja gotovo 13 milijuna kuna za ustanove u kulturi, pri čemu se najviše izdvaja i za potrebe obnove kazalište zgrade kako bi njezinim uređenjem Varaždin ponovno dobio reprezentativni kazališni prostor privlačan turistima iz ovog dijela Europe, izvjestio je Večernji list.

U petak, 15. prosinca 2006. održan je BOŽIĆNI KONCERT na kojem je nastupio Simfonijski puhački orkestar Hrvatske vojske pod ravnanjem maestra Mladena Tarbuka.

Nastupili su i sopranistica Jelena Štefanić, Plesni studio "Vindi" Varaždin te glumci HNK u Varaždinu Ljiljana Bogojević, Marija Krpan, Marinko Prga, Barbara Rocco, Gordana Slivka, Berislav Tomičić, Sunčana Zelenika Konjević te glumci gosti:  Boris Pavlenić, Ivan Glowatzky i Franjo Kuhar.

Redateljica je  Barbara Rocco, a koreografkinja Davorka Rodeš Čorko.

U utorak 12. prosinca (uz potporu Siemensa) i u srijedu 13. prosinca (uz potporu Erste banke) izveden je balet Petra Iljiča Čajkovskog ŠČELKUNČIK. Riječ je produkciji Baleta HNK-a Split, Udruge klasičnog baleta Vindija i plesnog studija Vindi.Koreografkinja je Božica Lisak prema Wazlawu Orlykowskom. 

U glavnim ulogama 13. prosinca nastupili su Andrej Kremz (Princ), Elena Nikolajeva (Vila šećera), Korana Bilan (Klara) i Albina Rahmatulina (Snježna kraljica).12. prosinca su nastupili Remus Dimache (Princ), Albina Rahmatulina (Vila šećera i Snježna kraljica) i Elena Nikolajeva (Klara).

Baleti Petra Iljiča Čajkovskog Ščelkunčik, Labuđe jezero i Trnoružica baletna su klasika koja već više od jednog stoljeća kontinuirano postoji na repertoarima svih svjetskih baletnih pozornica.

Ščelkunčik (Orašar), napisan prema libretu Mariusa Petipaa nastao je od bajke Ernesta Theodora Amadeusa Hoffmanna koju je obradio Alexandre Dumas. Praizveden je 1892. u Petrogradu. 

POGLEDAJTE VIDEO ULOMKE IZ BALETA ŠČELKUNČIK
 (klikom na pojedinu fotografiju)                                                                      

9. prosinca 2006. godine praizvedena je drama Mire Gavrana Nora danas u režiji Georgija Para. Dramu Nora danas Gavran je napisao 2004. i za nju dobio nagradu Marin Držić za najbolji dramski tekst. Dramaturg je Mladen Martić, scenografkinja Dinka Jeričević, kostimografkinja Marija Žarak, scensku glazbu potpisuje Davor Rocco, a asistentica redatelja je Gordana Slivka.

Uloge tumače: Ines Bojanić (Nora, perspektivna žena / Glumica, zamorena glumom), Kristijan Potočki (Toni, njezin muž / Glumac, koji želi biti pisac), Stojan Matavulj (Karlo, bivši tajkun), Ljiljana Bogojević (Lidija, Norina prijataljica), Zvonko Zečević (Ranko, psihijatar), Beti Lučić (Maja, novinarka) i Gordana Slivka (Jana, služavka).

Nora danas drama je o jednoj snažnoj ženi u Hrvatskoj početkom novoga tisućljeća, ali i suvremena inačica slavne drame norveškoga dramatičara Henrika Ibsena (1808-1906). Kao i u Ibsenovoj Nori i u ovoj je drami glavna junakinja istoga imena. U stalnom je konfliktu sa svojim mužem, zbog različitih pogleda na život, te zbog različitih shvaćanja muško-ženskih odnosa. Priča je situirana na početak 21. stoljeća, pokazujući da je današnja muška i ženska psihologija bitno drugačija nego u Ibsenovo vrijeme, te da su danas, žene i muškarci u mnogočemu zamijenili mjesta. Kroz dramatične scene razotkrivaju se prepoznatljivi suvremeni junaci, koji zbog uspjeha i karijere ruše sve pred sobom, baš kao što se uvjerljivo prikazuju i junaci koji ne žele u tome sudjelovati. Iz leksikona pojmova kojeg je za ovu predstavu sastavio dramaturg Mladen Martić pročitajte više o dramaturškim dvojbama, feminizmu i intertekstualnosti.

Miro Gavran najizvođeniji je suvremeni hrvatski dramatičar u proteklih petnaestak godina. Djela su mu prevedena na 25 jezika, a premijerno izvedena u više od 100 kazališta širom svijeta, od Zagreba, Maribora, Ljubljane, Sarajeva i Novoga Sada preko Pečuha, Bratislave, Budimpešte i Pečuha pa do Pariza, Atene, Mumbaia, Washingtona, Buenos Airesa, Petrograda i Moskve, dok se gledateljstvo približava brojci od 2 milijuna. Jedini je europski živući kazališni pisac koji ima svoj godišnji festival (Gavranfest, Slovačka).

Georgij Paro, jedan je od najuglednijih hrvatskih kazališnih redatelja čije je svestrano djelovanje (kazališni i radijski redatelj, dramaturg, profesor režije, umjetnički ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara i intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu) umnogome oblikovao današnje hrvatsko glumište.
Režirao je više od 170 predstava u Hrvatskoj i inozemstvu (posebice u Sjedinjenim Američkim Državama i Sloveniji).

Večernji list naglašava da se majstor dramskog pisma, Miro Gavran s lakoćom, neopterećeno poigrava, autoreferencijalno i intertekstualno, čuvenom Ibsenovom Norom, no njegova je drama, u spokojnoj režiji Georgija Para, svojevrsna groteska u kojoj poput plesačice na žici korača nositeljica naslovne uloge.Ines Bojanić odigrala je svojevrstan solistički koncert uz pratnju zauzetog “orkestra” svojih kolega. Ines Bojanić strastveno je “zagrizla” u ulogu otpočetka namećući žustrinu. Njezina je uloga mozaik koji čini mnoštvo karikaturalnih likova iz svakodnevice. I Beti Lučić u maloj je ulozi svojom usredotočenošću i točnošću napravila puno, kao i Ljiljana Bogojević. Stojan Matavulj bio je smiren i siguran, a Zvonko Zečević i Gordana Slivka bili su istinski partneri, suigrači svojim kolegama. Dinka Jeričević prostor je osvježila svojom jednostavnom, modernom i funkcionalnom scenografijom, a Marija Žarak odjenula je glumce točno kako treba. “Nora danas” privući će publiku.

Vjesnik ističe da se u premijeri "Nore danas" na zanimljiv tekst nadovezala odlična gluma, pa kad se na to doda obnovljeni ambijent gledališta te niz poznatih imena iz hrvatske kulture koji su došli pogledati praizvedbu – sve je dalo dojam prvorazredna kulturnog događaja. Predstavu, koja kroz cijelo vrijeme trajanja od 80 minuta (bez stanke) privlači pozornost gledatelja, nosi Ines Bojanić u ulozi perspektivne žene Nore i glumice zamorene glumom. »Nora danas« je, naime, izvedena kao »predstava u predstavi«. Kroz dramatične scene razotkrivaju se prepoznatljivi moderni junaci, koji radi uspjeha i karijere ruše sve pred sobom.