U četvrtak, 29. prosinca Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu obilježilo je 30-tu obljetnicu smrti Miroslava Krleže (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981), velikana hrvatske književnosti 20. stoljeća, predstavom Lamentacije Valenta Žganca, s početkom u 20,00 sati na podrumskoj Sceni Zvonimira Rogoza.
U popisu premijerno izvedenih predstava Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu, od osnutka do danas, Miroslav Krleža je najzastupljeniji autor s devetnaest premijerno izvedenih djela  od 1946., kada je premijerno izvedena Krležina drama U agoniji, do Lamentacija Valenta Žganca 2010. Pročitajte više o izvedbama tekstova Miroslava Krleže u Varaždinu.

Premijerna izvedba Lamentacija Valenta Žganca Miroslava Krleže u adaptaciji Matka Sršena i režiji Dubravka Torjanca.održana je 17. veljače 2011. Skladatelj je Dragutin Novaković Šarli, scenograf Slaven Edvin Bot, majstor rasvjete Marijan Štrlek, dok je izbor kostima načinio Ivan Debeljak. U glavnim ulogama nastupaju Zdenko Brlek (Valent Žganec) i Darko Plovanić (Doktor).

Pored Balada Petrice Kerempuha, drugi Krležin obimniji tekst na kajkavskom upravo su Lemantacije Valenta Žganca, istoimeno poglavlje romana Na rubu pameti. Stubičanec Valent Žganec, zvani Vudriga, utamničen je zbog krivolova, ćeliju dijeli s doktorom prava, pa potaknut doktorovom budističkom lektirom, u preobilju uzničkog vremena, pripovijeda svoju životnu priču: dva puta se, bezuspješno, ženio, kao austrougarski domobran četiri je godine krstario ratištima Prvoga svjetskog rata, na vlastitoj je koži doživio poraze i rasplinuće obmana trojednih carsko-kraljevskih laži, slušao, vjerovao i razočarao se hrvatskim međuratnim politikantima.
Valentova kob je njegov zdrav, vitalan, subverzivan seljački razum, gotovo instinktivno ćućenje financijsko-političkih opereta: "Se su to gospodske bedarije". Čitati i igrati ga danas znači ponovno se, posredstvom Valenta i s Krležom, zapitati o tragičnim sukobima koje i dalje izazivaju "financijske, građanske, feudalne i imperijalističke, klimatske i rasne laži" (M. Krleža, Hrvatski bog Mars).  

U Velikoj koncertnoj dvorani u četvrtak, 8. prosinca u 19,30 sati održan je koncert Broadway u Varaždinu na kojem su nastupile mezzosopranistica Dina Puhovski i sopranistica Maja Vukoja uz glasovirsku pratnju Andreje Jurić. Sponzor koncerta je Splitska banka, a suorganizator Koncertni ured Varaždin.
Na koncertu su izvedene neke od najpopularnijih arija iz pera Georgea Gershwina i Stephena Sondheima i drugih te iz mjuzikala kao što su Guslač na krovu, Babes in Arms, Anyone Can Whistle... Pogledajte program koncerta.

U srijedu, 21. prosinca u 19,30 sati na Velikoj sceni HNK u Varaždinu izvedena je rock opera s elementima bajke Hocus-Pocus podnaslovljena sa Priča iz Freakwoodske šume, praizvedena 30. studenoga 2011.
Libreto i stihove je napisao Ivan Ivica Krajač, a ideju, glazbu, songove i orkestraciju potpisuje Igor Tatarević.

Priča započinje kada princ Agaton i njegov sluga Cherubin jednog dana za vrijeme lova sretnu vilu Zla – Daliu u koju se princ Agaton na prvi pogled zaljubi. Princ uz pomoć čarobnjaka Valpurga i dobrih vila – Valpurge, Lilliane i Vivianne pokušava osvojiti Dalijino srce i dokazati joj da u svakom zlu ima dobra, te da i u njenom mračnom srcu ima mjesta za ljubav.
Pročitajte autorsku bilješku o djelu.

Hocus-Pocus je nastao u koprodukciji HNK u Varaždinu i Umjetničke organizacije „Točka na i“, a u autorskom timu su dirigent Igor Tatarević, redateljica Iva Srnec, koreografkinja Karolina Šuša, dizajner i programer rasvjete Sven Kučinić, za specijalne i laserske efekte zadužen je LumiLas d.o.o. iz Zagreba, majstor tona je Boris Mahovlić, scenografi Anja Zanjko i Ivica Zmiša, za kostime su se pobrinuli Boutique Aždaja i HNK u Varaždinu, majstorica šminke je Mirela Magdić Fotak, šminkerica Ema Kerekeš, vlasuljarka Danijela Keretić.
U produkcijskom su timu Ksenija Krčar, Vid Novak, Slaven Edvin Bot, Karmen Štrlek, Gordana Damjanić i Ivan Stipić.

U solističkoj su podjeli Ivan Mihaljević / Taher Sanuri (princ Agaton), Emina Arapović / Žanamari Lalić (Dalia, vila Zla), Ana Fortuna / Matea Gorišek (Valpurga, vila Dobra), Zlatko Grljušić / Veselin Krstovski (čarobnjak Valpurgo), Dino Jelusić / Vjekoslav Vostrel (Cherubin, prinčev pobočnik), Lukrecija Oreški / Doris Teur (Lilliana, pratilja dobre vile Valpurge) i Tina Bilankov / Lucija Kumić (Vivianna, pratilja dobre vile Valpurge).

Back (stage off) vokali: Marija Lovreković (soprani), Ružica Gačić, Vida Manestar (mezzosoprani), Jelena Ćosić, Barbara Kajin (alti).
Orkestar: Jelena Šimić, Ankica Šoša, Mislav Salopek, Anton Gergorić (prve violine), Marica Vilibić, Katarina Hidek, Danijel Božićević (druge violine), Šimun Končić, Luka Iverac, Martina Pustički (viole), Lucija Majstorović (klavijature – klavir), Filip Gjud (klavijature – harfa),  Franjo Klinar / Matija Krznar (klavijature - hammond orgulje), Vlatka Peko (klavijature - violončela i kontrabasi), Viktor Grabar / Tin Švegović / Dominik Zorić (električna lead i akustična gitara), Ivan Knez / Marko Magerl (električna bass gitara), Marko Duvnjak / Fran Krsto Šercar (bubnjevi), Špela Mastnak / Fran Krsto Šercar (timpani).

Rezervacije i prodaja ulaznica:

- blagajna HNK u Varaždinu tel. 042 214 688 (kućni 203)
- propaganda HNK u Varaždinu tel. 042 214 688 (kućni 125, 126)
- fax 042 211 218
- e-mail propaganda@hnkvz.hr , hnkvz@hnkvz.hr , blagajna@hnkvz.hr
Informacije www.hnkvz.hr

Cijene ulaznica su slijedeće:
parter i centralne lože u mezaninu i 1. katu 70 kn
bočne lože u mezaninu i 1. katu 60 kn
balkon 50 kn

Generalni sponzor predstave je INA d.d.
Sorganizator: Koncertni ured Varaždin

U četvrtak, 8. prosinca u 19,30 sati u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu u sklopu Krležinih dana gostovala je predstava Enciklopedija izgubljenog vremena Slobodana Šnajdera u režiji Snježane Banović. U toj velikoj ansambl-predstavi uz varaždinski ansambl koji predvodi Leona Paraminski, sudjeluje i gost iz Zagreba Mladen Vassary. Šnajderov tekst, nagrađen nagradom Marin Držić, suvremeni je mirakul koji na strašna pitanja, kroz kabaret, pjesmu, satiru i grotesku, daje još strašnije odgovore. Praizvedena je 1. travnja 2011. u Varaždinu.

U ovoj predstavi Slobodan Šnajder i Snježana Banović otvaraju utrobu suvremenog hrvatskog društva. Kao u nekom kondenziranom televizijskom dnevniku redaju teme kao što su nezaposlenost, radnici na čekanju, privatizacijska pljačka, rasprodaja tvornica za jednu kunu, tajkunizacija Hrvatske, bogobojazni tajkuni pod okriljem Crkve, položaj Srba u Hrvatskoj, ubojstvo sindikalnog povjerenika Milana Krivokuće, a sve to kroz priču o jednoj obitelji koju čine tri generacije: generacija radnika izgubljena u tranziciji, njihova djeca izgubljena u rasprodajama kapitalističke jeftine robe, i njihova djeca kao budući Facebook revolucionari.

Ima li života nakon privatizacije? Može li Bog potpuno nadzirati Smrt? Ima li čovjek kojemu je ukraden čitav život pravo na naknadu štete? Ekskluzivno u ovoj drami, na ta (i još mnoga teška) pitanja, između ostalih, odgovore daju korporativni Anđeo Smrti, jedan obezglavljeni spomenik revolucionara i Gospodin Bog osobno.

Uz autora teksta Slobodana Šnajdera i redateljicu Snježanu Banović, autorski tim predstave čine i scenografkinja Dinka Jeričević, kostimografkinja Dženisa Pecotić, skladatelj Mate Matišić te dramaturg Darko Lukić.

U predstavi nastupaju: Leona Paraminski, Mladen Vasary, Ljiljana Bogojević, Marinko Prga, Stojan Matavulj, Hana Hegedušić, Sunčana Zelenika Konjević, Darko Plovanić, Zdenko Brlek, Zvonko Zečević, Matija Kezele, Beti Lučić.

U nedjelju, 18. prosinca u 21 sat na Velikoj sceni HNK u Varaždinu izvedena je Komedija o loncu Tita Makcija Plauta (Titus Maccius Plautus) nastala u koprodukciji Mestnog gledališča Ptuj i Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu. Ulaznice po popularnoj cijeni od 30 kuna mogle su se nabaviti u slobodnoj prodaji.
Komediju o loncu režirao je Boris Kobal, prevoditelj je Kajetan Gantar, scenografkinja i kostimografkinja Bjanka Adžić Ursulov, skladatelj Uroš Rakovec, lektor za slovenski jezik Simon Šerbinek, prevoditeljica sa slovenskog jezika na kajkavski, dramaturginja i lektorica za hrvatski jezik Vesna Kosec-Torjanac, a asistentica redatelja Ksenija Krčar. U predstavi nastupaju: Branko Šturbej, Nancy Abdel Sakhi, Marija Krpan, Marinko Prga, Barbara Rocco, Ozren Opačić, Mitja Smiljanić, Ivica Pucar, Zdenko Brlek i Darko Plovanić.Pogledajte programsku knjižicu predstave.

Tit Makcije Plaut (254.-184. pr. n.e), najveći je rimski komediograf. Pripisuje mu se oko 130 komedija, nastalih prema uzoru na grčku komediju, od kojih je sačuvana 21 (jedna samo u fragmentima). Znatno je utjecao na William Shakespearea i Molièrea, a Marin Držić je za svoju komediju Skup direktan uzor pronašao u Plautovoj komediji Aulularia (u hrvatskim prijevodima Ćup, Tvrdica, Škrtac). Aulularia ili Komedija o loncu, obrađuje priču o starom tvrdici Euklionu koji pronalazi ćup sa zlatom i otada neprestano bdi nad njim. Taj se motiv prepliće s motivom ljubavi: Euklionovu kćerku na nekoj je proslavi obljubio mladi Likonid i želi se oženiti njome. Međutim, od Eukliona ruku njegove kćerke zatraži Likonidov ujak Megador, na što Euklion pomisli da je Megador namirisao bogati miraz, pa ćup sa zlatom iznosi iz kuće i stane ga sakrivati na različitim mjestima, plašeći se i svoje sjenke. U jednom ga trenutku, dok je selio ćup, vidi Likonidov rob, koji zlato i uzme kako bi njime otkupio svoju slobodu. Kraj komedije je izgubljen, ali je najvjerojatnije bio sretanj: Rob daje ćup Likonidu, ovaj ga vraća Euklionu i zauzvrat dobije njegovu kćerku za ženu.

Komedija tipova i intrige, rađena u koprodukciji Mestnog gledališča Ptuj i Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu, igrat će se na kajkavskom jeziku, uz jednu ulogu na dalmatinskom dijalektu, dok će ulogu škrtoga Eukliona igrati poznati slovenski glumac Brane Šturbej, naravno, na slovenskom jeziku. Dijalog dvaju jezika, dovoljno sličnih da se razumiju, dovoljno različitih da nastanu nesporazumi, doprinosi nadgradnji komedije u smislu aktualizacije susjedskih odnosa, Slovenije kao članice EU i Hrvatske kojoj članstvo tek predstoji.