Održano prvo gostovanje Baleta HNK-a iz Zagreba s bijelim baletom Giselle
U subotu, 1. ožujka u 20,00 sati na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu gostovao je Balet HNK-a u Zagrebu s baletom Giselle, slavnim djelom francuskog skladatelja Adolphea Adama. Riječ je o prvoj izvedbi bijeloga baleta HNK u Zagrebu na sceni HNK u Varaždinu.
Klasično baletno djelo Giselle od svoje praizvedbe 1841. u Parizu doživjelo je mnoge koreografske preobrazbe, a najdulje se zadržalo na repertoaru u rukopisu koreografskog klasika Mariusa Petipaa. Trajno izazovan plesačima i privlačan publici, ovaj se balet zadržao više od sto i sedamdeset godina u standardnim repertoarima svih velikih baletnih kuća. Romantična priča Theophila Gautiera i glazba Adolphea Adama zahtijevaju visoku razinu plesnoga umijeća, vrhunsku tehniku i sposobnost dramatskog oblikovanja likova, što je zagrebački Balet mogao pružiti još 21. siječnja 1897. godine, na prvoj hrvatskoj izvedbi Giselle.
Ova predstava, koju Balet HNK-a iz Zagreba predstavlja posjetiteljima HNK u Varaždinu, u koreografiji Iraide Lukašove (prema Jeanu Coralliju i Julesu Perrotu, u redakciji Mariusa Petipaa), u scenografiji Dinke Jeričević i 
kostimografiji Karla Klemenčiča, premijerno je izvedena 21. siječnja 2014. S uzbudjenjem očekujemo prvo prikazivanje bijeloga baleta HNK-a iz Zagreba na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu.
Generalni sponzor gostovanja je Splitska banka d.d.., a sponzori su i Grad Varaždin, Grofica Marica, AP Varaždin i Varaždin tours.
Komedija Debitanti na Tjednu smijeha Ljubomira Kerekeša
U sklopu 5. Tjedna smijeha Ljubomira Kerekeša na Velikoj sceni u utorak
, 25. ožujka u 20,00 sati bit će izvedena ljubavno-erotska komedija o ljubavi
Debitanti Ljubomira Kerekeša, kojeg je za nastanak djela
narajcal Decameron Giovannija Boccaccia (1313-1375). U autorskoj napomeni stoji „ne preporuča se ispod 14,3...“.
Ljubomir Kerekeš djelo je i režirao te osmislio scenografiju, a uz njega u predstavi nastupaju Draško Zidar i Mijo Pavelko.
Debitanti su praizvedeni 26. lipnja 2009. na Sceni Zvonimir Rogoz.
U tekstu o premijeri
Varaždinske vijesti ističusu da će sudeći po reakcijama publike na dosad održanim predstavama u Varaždinu ovaj projekt pobuditi podosta zanimanja gledatelja. Na premijeri neki su i prostajali šezdesetak minuta koliko predstava traje, smijeha je bilo na pretek, kao i pljeska na kraju kada je razigrani trio morao pet puta izlaziti na scenu na naklon. Riječ je o komediji situacije s izvrsnim dijalozima i to pretežito na svima razumljivoj varaždinskoj kajkavštini bez suvišnih arhaizama. Kerekeš je predstavu radio u maniri srednjovjekovnih pučkih teatara namijenjenih ponajprije zabavi, u vrijeme kada su i ženske uloge igrali muškarci, a glumci su i sami bili redatelji pa i scenografija je takva da se predstava može igrati u svakom malo većem prostoru.
U osvrtu na premijeru
Vjesnik je naglasio da je publika sa smijehom primila predstavu u kojoj se Kerekeš na svoj način narugao žensko-muškim odnosima. Predstava je uspjela kod publike i može se s velikom sigurnosti tvrditi kako će doživjeti još mnoge reprize. Već prve minute predstave dale su naslutiti kako će
Debitanti ponoviti uspjeh predstave
Bog Ivač - srednjovjekovnih francuskih farsi, koja je doživjela nekoliko stotina izvedbi. Zato bi svi željni laganijeg štiva i smijeha, trebali doći na scenu Zvonimir Rogoz u varaždinskome kazalištu. Naravno, trebaju se prije dolaska raspitati ima li ulaznica, zaključuje Karmen Gumbas u
Vjesniku.
Premijera Čehovljeva Višnjika u režiji Borisa Kobala
U petak, 14. ožujka 2014. na velikoj sceni HNK-a u Varaždinu premijerno je izvedena predstava Višnjik Antona Pavloviča Čehova u režiji Borisa Kobala. Djelo je preveo Vladimir Gerić, dramaturginja i asistentica redatelja je Vesna Kosec-Torjanac, scenografkinja Urša Vidic, skladatelj Petar Eldan, kostimografkinja Belinda Radulović, koreograf Staša Zurovac, suradnica za cirkuske vještine Iva Peter-Dragan, a asistentica kostimografkinje Žarka Krpan.
U predstavi nastupaju: Barbara Rocco (Ranjevska, Ljubov Andrejevna), Karolina Horvat (Anja, njezina kći), Katarina Arbanas (Varja, njezina pokćerka), Hana Hegedušić (Dunjaša, sobarica), / Sunčana Zelenika Konjević (Charlota Ivanovna, guvernanta), Robert Plemić (Gajev, Leonid Andrejevič, brat Ranjevske), Ivica Pucar (Lopahin, Jermolaj Aleksejević), Goran Guksić (Trofimov, Pjotr Sergejevič, student), Zvonko Zečević (Simeonov-Piščik, Boris Borisovič / Epihodov, Semjon Pantelejevič), Zdenko Brlek (Firs, lakaj), Ozren Opačić (Jaša, mladi sluga), Ana Torjanac / Inka Eldan (Ranjevska, Ljubov Andrejevna, djevojčica)
Višnjik počinje povratkom Ljubove Andrejevne Ranjevske i njezine kćeri Anje iz Pariza na staro imanje koje je pod hipotekom. Višnjik i kuća za nekoliko mjeseci će biti prodani na aukciji. Lopahin, bogati i uspješni trgovac, koji želi posjeći višnjik i izgraditi vikendice, kupuje imanje na dražbi. Drama završava odlaskom Ranjevske i njezinog brata Gajeva te sječom višnjika. Višnjik je simbol jedne obitelji i klase koja polako propada. Višnjik je praizveden na Čehovljev rođendan 17. siječnja 1904., a glavnu žensku ulogu Ranjevske igrala je autorova supruga Olga Knipper. No, izvedbom je Čehov bio nezadovoljan jer je Višnjik naslovio kao komediju, a K.S. Stanislavski i V. Nemirovič Dančenko su ga postavili kao tragediju. Predstava svejedno doživljava veliki uspjeh u Moskvi i Sankt Petersburgu.
Dramski klasik, ruski pisac Anton Pavlovič Čehov, umro je 1904. godine. Sto i deset godina nakon toga, tridesetak godina nakon posljednjeg uprizorenja Čehova u HNK-u u Varaždinu, publika će moći uživati u lepezi zanimljivih, nama bliskih likova, koji će pobuditi različite emotivne reakcije: od smijeha do melankolije. Nadamo se značajnom broju repriza u slobodnoj prodaji i za srednjoškolce kojima je to neizostavno lektirno štivo.
Povratak ratnika na Tjednu smijeha Ljubomira Kerekeša
U sklopu 5. Tjedna smijeha Ljubomira Kerekeša na Velikoj sceni u ponedjeljak, 24. ožujka u 20,00 sati je izvedena predstava Povratak ratnika autora i redatelja Ljubomira Kerekeša. U predstavi nastupaju Matija Prskalo, Sunčana Zelenika Konjević, Marija Krpan i Ljubomir Kerekeš.
Predstava je dosad izvedena više od 175 puta.
Godine 1998. osvojila je Nagradu Satir (danas Fabijan Šovagović) za najbolju mušku ulogu na Festivalu glumaca u Vinkovcima, Nagradu grada Vukovara na istom Festivalu za najbolju glumicu dobila je Matija Prskalo, a 1999. na Festivalu slovenske komedije u Celju predstava je proglašena najboljom komedijom Festivala. Tekst Povratak ratnika Ljubomira Kerekeša je 2002. godine posredstvom Češkog veleposlanstva preveden na češki jezik pod naslovom Navrat bojovnika aneb Švejk po balkansku.
Pročitajte esej Robertina Bartolca o ovoj predstavi objavljen u Zarezu 5. prosinca 2002. u kojem se ističe da Kerekeš pobija preduvjerenje da je umjetnički rad o ratu, kad se već za njim posegne, ostvariv samo kao sirov, primordijalni krik.
Monokomedija Dimnjačar na Tjednu smijeha Ljubomira Kerekeša
U sklopu 5. Tjedna smijeha Ljubomira Kerekeša na Velikoj sceni u petak, 28. ožujka u 20,00 sati izvedena je monokomedija Mirka Keleka Dimnjačar u adaptaciji, režiji i izvedbi Ljubomira Kerekeša Predstava je gostovala u petak, 28. veljače u 20,00 sati u Histrionskom domu u Zagrebu, a u nedjelju, 2. ožujka u 18,00 sati u Sellyeu u Mađarskoj. Po istom je tekstu 1994. snimljen i prvi varaždinski igrani film Da bi reč rekel. Glazbu je napisao Dragutin Novaković – Šarli, koji je i autor songova.
Dimnjačarske priče i dogodovštine ispričane jednostavnim jezikom jednostavnog čovjeka, gradirane bogatim lokalnim narodnim izričajem vrlo lako uspostavljaju komunikaciju s auditorijem. Tako i protagonist ove monodrame neprestance mami iz gledateljstva salve smijeha, ne dopuštajući mu da se bar na čas odmori. A specifičan i simpatičan prostački humor omogućuje mu i izravan odaziv, jer se dotiču eksplicitno i nekih lokalnih frustracija i osoba.
Zanimljivost ove predstave je u tome što izvedba varira u duljini, ovisno o raspoloženju publike i osobnoj procjeni glumca. Najkraća izvedba Dimnjačara trajala je dvije minute, a najduža sat i trideset i pet minuta. Kerekeš dodaje i da: ”Postoji prilagodba u interpretaciji s raznim improvizacijama jer svako vrijeme, prije svega gledamo iz vladajuće strukture, za malog čovjeka nosi svoj križ. O tom malom čovjeku, kakav je uostalom i sam, progovara dimnjačar Štijef. Svi podjednako imamo pravo zaurlati ili uprti prstom, bez obzira vladali ili ne ili bili mali ili veliki.”
Predstava je premijerno izvedena 1992. godine, a od tada je imala više od tisuću izvedbi na mnogobrojnim gostovanjima i festivalima. Godine 1993. dobila je Grand Prix Festivala smijeha u Puli, a 1996. Nagradu grada Županje na Festivalu glumca.
