Gostovanje SLJG iz Celja na Sceni Rogoz s predstavom Grčevi

Slovensko ljudsko gledališče iz Celja s predstavom Mikea Bartletta Grčevi (Contractions) u prijevodu i režiji Jure Novaka

U srijedu, 23. travnja 2014. na Sceni Zvonimir Rogoz gostovalo je Slovensko ljudsko gledališče iz Celja s predstavom Mikea Bartletta Grčevi (Contractions) u prijevodu i režiji Jure Novaka. Suradnica za prijevod i dramaturginja je Urška Brodar, scenografkinja Urša Vidic, kostimografkinja: Mateja Benedetti, autori glazbe Tibor Mihelič Syed, Polona Janežič, a glume Pia Zemljič i Minca Lorenci. Predstava traje 1 sat i 10 minuta bez stanke.

Višestruko nagrađivan suvremeni britanski dramatičar Mike Bartlett (1980, Oxford) jedan od najsvježijih, pronicljivih i oštrih mladih autora, koji se u svojem pisanju osvrće na probleme suvremenog društva. U britanskom tjedniku The Stage nazvali su ga "jednim od najzanimljivijih novih talenata, koji se pojavio u zadnji čas".

Slovensko ljudsko gledališče iz Celja s predstavom Mikea Bartletta Grčevi (Contractions) u prijevodu i režiji Jure NovakaDrama Grčevi, sastavljena iz četrnaest kratkih prizora, koji razotkrivaju odnos između nadređene i zaposlene u poduzeću, u središte pažnje stavlja problem sve većeg uplitanja poslodavca i poduzeća u osobni život zaposlenika. Emma, koja je prije kratkog vremena počela raditi u poduzeću, dolazi na sastanak svojoj poslodavki. Na oko nedužan sastanak  ubrzo se pokaže kao fatalan. Emma je u svojom poslu uspješna, poštuje svoju šeficu i pod svaku cijenu želi zadržati posao. Šefica od Emme zahtjeva da na glas pročita svoj ugovor o zaposlenju, gdje je jasno zapisano da na poslu ne smije imati sastanke privatne prirode ili susrete s kolegama, koji bi lako doveli do ljubavne ili seksualne veze. Ukoliko do takvih odnosa dođe, zaposlenici su ih dužni javiti svojim kolegama. Problem se pojavi kad šefica sazna da je Emma s jednim kolegom bila na kavi. Ona misli da Emma krši ugovor o radu.

Slovensko ljudsko gledališče iz Celja s predstavom Mikea Bartletta Grčevi (Contractions) u prijevodu i režiji Jure NovakaKroz četrnaest kratkih slika, napisanih jezgrovitim, jasnim i brzim dijalozima Mike Barlett nam prikazuje hladnu sliku krutog korporativnog svijeta u kojem su zaposlenici podvrgnuti miješanju nadređenih u njihov privatan život i intimu, odnosno, u strahu da ne izgube posao dozvoljavaju nadređenima da se brutalno umiješaju u njihov život. Kroz tijek drame postajemo svjedoci sve jačem i neljudskom miješanju i ponižavanju na radnom mjestu. Nadređena, hladna i nepristupačna potpuno je predana poduzeću bez osjećaja za čovjeka. Emma, u strahu za svoje radno mjesto postaje lutka u njenim rukama i potpuno se odriče vlastitog života. Predstava otvoreno, drsko i provokativno progovara o odnosima i mobingu na radnom mjestu. Mike Barlett je majstor brzog, oštrog dijaloga, odlikuje ga apsurdan crni humor i mnoge spretne igre riječima koje u neljudskom prikazu odnosa na radnom mjestu donose trpki i nagrizajući humor.

Koreografska fantazija br. 1 izvedena za Svjetski dan plesa

Koreografska fantazija br. 1Koreografska fantazija br. 1

U utorak, 29. travnja u 20,00 sati u povodu Svjetskog dana plesa u Velikoj koncertnoj dvorani je izvedena Koreografska fantazija br. 1, plesni projekt renomirane koreografkinje i autorice Marjane Krajač. Autorica projekta i koncepta te koreografkinja je Marjana Krajač, a izvode ga Lana Hosni, Nika Lilek, Irena Mikec, Katarina Rilović i Irena Tomašić. Suradnik na projektu Hrvoje Hiršl, kostime su oblikovali Link/Ogi Antunac & Zoran Mrvoš, oblikovanje materijala potpisuje Valentina Toth, tonsku tehniku Miroslav Piškulić, tehnički direktor projekta je Duško Richtermoc, tehnička asistencija Leonardo Krakić, autori fotografija su Iva Korenčić-Čabo i Domagoj Blažević, a za komunikaciju je zadužena Anita Klapan.

U formi plesne izvedbe za pet plesačica Koreografska fantazija br. 1 bavi se koreografijom u formi niza fragmenata koji raščlanjuju njene manifestacije, oblike i simptome. On je istovremeno izvedba, studija, zapis u vremenu i prostoru koji promatra koreografsku pojavnost u njenoj prvobitnoj datosti, onako kako je ona manifestirana per se. Rad je nastao u suradnji s berlinskim plesnim centrom Tanzfabrik / Uferstudios u Berlinu, Zagrebačkim plesnim centrom i Umjetničkim paviljonom u Zagrebu.

Gostovanje predstave Plemena Kazališta Planet Art

PlemenaPlemena

U nedjelju 6. travnja u 20,00 sati na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu gostovalo je Kazalište Planet Art iz Zagreba s predstavom Plemena Nine Raine u režiji Slavice Knežević. Predstava je nastala u produkciji Kazališta Planet Art i Teatra Exit. Tekst su preveli Marko Torjanac i Jasminka Pakušić, scenografkinja je Slavica Knežević, adaptator i pomoćnik redateljice Marko Torjanac, kostimografkinja Đurđa Janeš, oblikovatej svjetla Olivije Marečić, oblikovatelj tona Branko Vodeničar, dizajner Tomislav Veltruski, fotograf i snimatelj Tomislav Brdjanović. U predstavi nastupaju: Marko Torjanac (Christopher), Slavica Knežević / Jasna Palić (Beth), Lana Gojak / Vanda Winter (Ruth), Matija Kačan / Janko Popović Volarić (Daniel), Slaven Španović (Billy) i Petra Kurtela (Sylvia).

PlemenaU predstavi upoznajemo gluhog Billyja koji odrasta u obitelji u kojoj svi čuju. On zna da je drugačiji, ali svoj prostor, pripadnost i samopouzdanje stječe tek upoznavši djevojku koja ga upoznaje sa svijetom gluhih. To dovodi do velikih, dramatičnih, promjena u cijeloj obitelji koja kroz Billyjevo osamostaljivanje doživljava lom, rasap i katarzu. Priča je to o dva brata, o izdaji i ljubavi u kojoj na kraju svi učimo slušati jedni druge. Priča je to o obitelji u kojoj će svatko moći prepoznati i svoju obitelj.

Plemena pružaju sliku današnjeg svijeta, govore o potrebi za pripadnosti i o svemu što ona nosi: od pojedinačnih hijerarhija, interesa i pravila počevši od same obitelji nadalje. Kroz intrigantnu i katarzičnu priču o ljubavi i izdaji ova višestruko nagrađivana drama pokazuje da o toj (ne)pripadnosti i dalje ovisi sreća pojedinca. Štoviše, umjesto da nam ponavlja kako smo svi jednaki Plemena nam nude spoznaju i ukazuju na činjenicu koliko smo različiti. Gdje se ipak nalazi taj prostor u kojem plemena mogu naći suživot i kako – o tome govori ova predstava.

Gostovanje Gogoljeva Revizora u režiji Dražena Ferenčine

Revizor Kazališta ViroviticaRevizor Kazališta Virovitica

U utorak, 15. travnja u 19,30 sati na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu gostovalo je Kazalište Virovitica s predstavom Revizor Nikolaja Vasiljeviča Gogolja u režiji Dražena Ferenčine. Tekst je preveo Želimir Boškov, dramaturginja je Ana Prolić, jezični savjetnik Tomislav Pintarić, scenograf Osman Arslanagić, kostimografkinja Adisa Vatreš, skladatelj Mate Matišić, a oblikovatelj svjetla Damir Gvojić. U predstavi nastupaju Mijo Pavelko, Adnan Omerović, Mladen Kovačić, Blanka Bart, Elvira Aljukić, Siniša Udovičić, Nenad Tomić, Igor Golub, Elvis Jahić, Draško Zidar, Nermin Omić, Antun Vrbenski, Nedim Malkočević i Aleksandra Demše. Mažoretkinje su Katarina Mihaljević, Maja Blažičević, Martina Blažičević, Anamrija Živković, Nives Cabunac, Kristina Barčanac i Tina Majcenić.

Revizor, najpoznatije dramsko djelo Nikolaja Vasiljeviča Gogolja čija je tema o dolasku lažnog revizora navodno potjecala od Puškina, svoju je praizvedbu doživjelo 1836. godine u Sankt Peterburgu. Od tada, ta je peteročinska komedija postala gotovo pa opće mjesto repertaoara brojnih kazališta dijeljem svijeta. Svako malo Gogoljev Revizor dolazi u reviziju. U reviziju postojećeg stanja (čiji ishod nije teško pretpostaviti) dovodi ga i Kazalište Virovitica u koprodukciji s Narodnim pozorištem iz Tuzle.

Premijerno izvedena predstava No logo opera

No logo operaU petak, 11. travnja 2014. na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu održana je premijera predstave No logo opera, hrvatsko-njemačke Opera(tion) u podzemljima Europe nastale u produkciji VRUM-a & kainkollektiva te u koprodukcij s HNK-om u Varaždinu, Koncertnim uredom Varaždin, CIU Varaždin, udrugom Domino te Ringlokschuppen Mülheim i Forum Freies Theater.
Koncept, režiju i koreografiju potpisuju Sanja Tropp Frühwald, Mirjam Schmuck i Fabian Lettow. Autor tekstova je Fabian Lettow, originalne glazbe Damir Šimunović, a scenu i kostime osmislila je Zdravka Ivandija Kirigin. Asistentica kostimografkinje je Ana Fucijaš, asistentica scenografkinje Maja Patafta, videa Dragan Đokić, fotografija Petar Borovec, grafičkog dizajna Maja Patafta, producent Kirsten Möller, asistentica produkcije Ina Sladić, a za odnose s javnošću zadužena je Mia Horvat.

No logo operaKoji je zvuk pucanja svijeta po šavovima koji ga drže zajedno? Odgovor na to pitanje pokušavaju pronaći članovi međunarodnog umjetničkog projekta No Logo Opera(tion). Autori su se, između ostalog, nadahnuli knjigom kanadske novinarke Naomi Klein No Logo u kojoj autorica opisuje tamnu stranu blistave vanjštine kulture brandova i ispraznost logotipova, gdje ostaju bezimenima sve zone izvan centara u kojima ljudi i priče neprimjetno i nečujno nestaju. Ansambl je sastavljen od hrvatskih i njemačkih umjetnika, suvremenih plesača Ane Mrak i Brune Isakovića, glumca Tilla Frühwalda, opernih pjevača Kerstin Pohle i Floriana Laussa te gudačkog kvarteta kojeg čine članice Zagrebačkog orkestra mladih Jasmina Bojić, Paola Bralić, Katarina Kutnar / Kristina Mrčela i Sara Parađiković. U suradnji s umjetnicima iza pozornice, ansambl slijedi tragove odjevnih predmeta i ljudi u globaliziranim podzemljima, ničijoj zemlji i gradovima duhova jugoistočne Europe.

U baroknom Varaždinu istražuju se preklapanja naizgled nespojivih krajnosti – balkanski supermodeli, bivši zaposlenici nekadašnjih industrijskih tekstilnih giganta, transvestiti na poslijeratnom partiju u podzemnom skloništu, posrnuli buntovni anđeli sa slike Pietera Brueghela starijeg te konačno i vojska bezimenih koji su svoj identitet izgubili na pragu 21. stoljeća. Na sceni se (re)konstruira „suvremena barokna opera“, prividno spajajući krajnosti vremena i prostora te dajući imena i glasove bezimenima i ušutkanima koji stoje u pozadini europskog tržišta razmjene robe i ljudi. „You might not see things yet on the surface, but underground, it's already on fire.“ (Naomi Klein, No Logo).
Pogledajte video najavu predstave.

Šah brat Vitorija Franceschija u režiji Jerneja Kobala

Šah bratŠah brat

U utorak, 1. travnja sati na Sceni Zvonimir Rogoz izvedena je predstava Šah brat nastala prema tekstu Vitorija Franceschija, premijerno izvedenu 25. listopada 2013. Dramu Šah brat režirao je Jernej Kobal, dramturginja je Vesna Kosec-Torjanac. prevoditeljica Petra Knok, scenograf Ivan Duić, skladatelj Miha Petric, a kostimografkinja Žarka Krpan. Predstavu izvode Goran Guksić, Robert Plemić i Sunčana Zelenika Konjević.

Djelo govori o dvojici braće, Antoniju i Valeriju. Antonio je traumatiziran prometnom nesrećom koju je prouzročio njegov brat Valerio prije jedanaest godina. Zaplet nastaje kad Valerio u kuću dovodi Mariannu kao svoju potencijalnu životnu partenericu. Drama koja govori o međuljudskim odnosima u traumatiziranoj sredini ipak u sebi ima i finu dozu humora koju će pravi znalci kazališta lako prepoznati.

Sunčana Zelenika Konjević nagrađena na Gumbekovim danima

Sunčana Zelenika Konjević u predstavi Bogi Ivač - ZnovaSvečanom dodjelom nagrada i projekcijom filma Jeste li bili u Zagrebu gospodine Cabaret Igora Mrduljaša i Tahira Mujčića 1. travnja 2014. u Zagrebu je zatvoren 7. međunarodni festival cabareta i komedije Gumbekovi dani.

Žiri je Gumbeka za najbolju žensku ulogu dodijelio glumici Sunčani Zeleniki Konjević za ulogu Micike u komediji Bogi Ivač – Znova u režiji Ljubomira Kerekeša i produkciji varaždinskog HNK-a te Kerekeš teatra obrazloživši tu svoju odluku riječima: "Sunčana Zelenika Konjević pokazala je vrhunsko komičarsko umijeće u rasponu od licemjerno hinjene naivke do pohotne žene koja vlada muškarcima.“