Von Lamota od Mača opet na repertoaru

U petak, 4. lipnja u 11,00 sati na Velikoj sceni je za škole izvedena predstava Mihaila Bulgakova Von Lamot od Mača - Spelavanje vu četiri spelanja i devet dogodov prama Cervantesovomu Don Quijoteu. Hrvatski prijevod Vladimira Gerića na varaždinski kajkavski pretočil je Tomislav Lipljin. Premijera je održana 9. studenog 2007. godine.
Pročitajte tekst o Bulgakovljevu djelu pod nazivom Don Quijote i donkihotiozam koji je napisao Ante Armanini.
Don Quijote, duhoviti i mudri komad koji sam Mihail Bulgakov određuje kao “igrokaz u četiri čina, devet slika, prema Cervantesu”, polazeći od slavnoga španjolskog predloška, veličanstvenoga viteškog romana Bistri vitez Don Quijote od Manche, postavlja sva najbitnija filozofska pitanja ljudske opstojnosti, ali se i satirički nesmiljeno ruga suvremenome svijetu.
Redatelj je Želimir Mesarić, lektor i jezični savjetnik Tomislav Lipljin, dramaturg Ante Armanini, scenograf Zlatko Kauzlarić Atač, kostimografkinje Diana Kosec Bourek i Ika Škomrlj, koreografkinja Svetlana Lukić, a autor scenske glazbe Davor Bobić. Asistentica redatelja je Jagoda Kralj Novak, a asistent jezičnog savjetnika Zdenko Brlek.

Uloge tumače: Marinko Prga (Alsons Fijan, rečeni von Lamot od Mača / Alonso Quijano, odnosno Don Quijote od Manche), Ljubomir Kerekeš (Stanko Paska – von Lamotov štitonoša / Sancho Panza, Don Quijotov štitonoša), Hana Hegedušić (Tonka, njegova rodbina / Antonija njegova rođakinja; Marica dekla v oštariji / Maritorna – sluškinja u svratištu i Milostiva Rodeš / Doña Rodriges), Jagoda Kralj Novak (Gazdarica von Lamotova / Gazdarica Don Quijoteova i Hercogica / Vojvotkinja), Darko Plovanić (Pero Perec – selski pop, licencijat / Pero Perez – seoski svećenik, lecencijat; Svinjar; Drugi sluga; Hercogov pratnja), Ivan Glowatzky (Sandi Korica – bakalaur / Sansón Corrasco –bakalaur i Mular (Mazgar), Zdenko Brlek (Mikula – selski barber / Nicolas – seoski brijač; Hercogov spovednik /Vojvodin duhovnik; Prvi konjar), Marija Krpan (Tunzika Lovrencova – mužača / Aldonza Lorenzo – seljanka i Žena), Berislav Tomičić (Petačar Ivek Polovnjak von Zuber – oštarijaš / Ljevak – Juan Palomeque el Zurdo – svratištar; Hercogov kaštelan / Vojvodin dvorski; Drugi konjar), Zoran Kelava (Tonček Ferinec / Tenorio Hernándes; Doktor Aurer / Doktor Aguero; Inoš v oštariji / Radnik u svratištu; Hercogov paž / Vojvodin paž i Drugi starec; Prvi sluga; Treći konjar, Martincov sluga / Martínezov sluga; Hercog /Vojvoda; Drugi svečenik), Zvonimir Jelačić Bužimski (Peter Martinec / Pedro Martínez; Prvi starec; Prvi svečenik; Hercogov pratnja).
Kritika o von Lamotu od Mača: Glumački vrutak duhovitosti, energije i pameti
U kritici Von Lamota od Mača, Večernji list navodi da pothvat HNK Varaždin s najnovijom preradbom Bulgakovljeva Don Quiotea spretno brodi protiv matice lakih rješenja i lakih (umjetničih) života. Za preseljenje u kajkavski govor se pobrinuo Tomislav Lipljin, ponovo trijumfiravši zajedno s prevoditeljem Vladimirom Gerićem, a sretno im se pridružio redatelj Želimir Mesarić izvrsnim izborom suradnika, vještom upotrebom scenskih tehnika i prvorazrednim autoreferencijalnim upućivanjem na kazalište kao sliku svijeta. Mikrokozmos varaždinskoga kazališta bio je izvrsna prigoda za taj poučak o globalnom i lokalnom.
Don Quiote nije slučajno dobio prezime čuvene hrvatske glumačke obitelji Fijan. Marinko Prga i Ljubomir Kerekeš glumački su vrutak duhovitosti, energije i pameti. Perfekcionizam Ivana Glowatzkog i Dore Fišter pokazao je kako se Varaždin i Hrvatska ne trebaju brinuti za kazališnu budućnost. Ansambl je tako brojan i tako skladan i nepravedno je nekoga izdvojiti. No, Zvonimir Jelačić Bužimski, u točno poentiranim prizorima, pokazao je kako umjetnik ni u 80-oj ne treba mirovati. Dar se, ako se njeguje, nikad ne gasi. "Von Lamot od Mača" bit će jednako zanimljiv srednjoškolcima, kao i najzahtjevnijim znalcima dobre volje. Uči nas važnosti, i gotovo svemoći, kazališta, jasno dokazuje kako ljudski rod ništa veće od jezika još nije izumio, pokazuje važnost generacijske suradnje, upućuje na pomno čitanje (knjiga) i još štošta drugo, svakome prema zasluzi, zaključuje Želimir Ciglar u Večernjem listu.
Vesela pučka komedija
Vjesnik navodi da je »Von Lamot od Mača« vesela, većim dijelom i zabavna (osobito za lokalnu publiku) te mizanscenski dorađena pučka komedija. Velike zasluge korektnosti predstave u cijelosti pripadaju vrsnom poznavatelju kajkavštine Tomislavu Lipljinu, a i zbog vještine kojom je preimenovao likove... Ključno glumačko ime u podjeli ove predstave je Ljubomir Kerekeš, koji je samo stigao na »svoj teren« i prirodno, s lakoćom i urođenim komičkim darom živio Stanka Pasku na sceni, pridruživši ga galeriji svojih mnogih kajkavskih junaka i antijunaka koje je tumačio na nekada matičnoj pozornici... Male glumačke minijature vrijedne pozornosti ostvarili su Zdenko Brlek (Mikula), te doajen varaždinskoga kazališta Zvonimir Jelačić kao Peter Martinec, koji je tom predstavom proslavio 60. obljetnicu glumačkoga života. »Von Lamot od Mača« je predstava koja će zbog svojih duhovitih pasaža i same teme biti dobar lektirski naslov i zasigurno imati i zahvalnu publiku, navedi između ostalog u svom tekstu u Vjesniku Helena Braut.
Marija Stuart Friedricha Schillera u režiji Petra Selema

29. rujna 2009. godine u okviru 39. Varaždinskih baroknih večeri na Velikoj sceni HNK u Varaždinu premijerno je izvedena drama Marija Stuart Friedricha Schillera u režiji Petra Selema.

Marija Stuart, psihološko povijesna tragedija, praizvedena je u Weimaru 1801., a hrvatsku je praizvedbu doživjela 1863. u Zagrebu u prijevodu Spire Dimitrovića Kotaranina. Godine 1928. izvedena je u novome prijevodu Milana Begovića.
U HNK u Varaždinu, ovo klasično djelo njemačke književnosti igra se prvi put u suvremenom prijevodu Trude Stamać posebno naručenom za ovu izvedbu.
„Virtuozno građena analitička drama poprište je političkih spletki i individualnih sukoba strasti i savjesti sa središtem u sukobu dviju kraljica, Elizabete engleske i Marije Stuart, koje doživljavaju svoju dramu noseći svaka svoju istinu i svoju krivicu.“ (Viktor Žmegač). Ova velika Schillerova drama poslužila je i kao temelj za istoimenu Donizzetijevu operu (1834). Ni danas ne silazi sa svjetskih kazališnih pozornica te je stalni dio repertoara njemačkoga jezičnog područja, ali i Češke, Poljske, Mađarske, Slovačke i dr.
Tekst je prevela Truda Stamać, dramaturginja je Lana Šarić, scenograf Marin Gozze, kostimografkinja Danica Dedijer, skladatelj Darko Hajsek, scenski pokret potpisuje Snježana Abramović, dok je asistentica redatelja Jagoda Kralj Novak.
U predstavi nastupaju: Hana Hegedušić (Elizabeta, kraljica Engleske), Leona Paraminski (Marija Stuart, kraljica Škotske), Janko Popović Volarić (Robert Dudley, grof od Leicestera), Ivica Pucar (Wilhelm Cecil, barun od Burleigha), Mijo Pavelko (Amais Paulet, vitez, Marijin čuvar), Goran Koši (Mortimer, Pauletov nećak), Jagoda Kralj Novak (Hanna Kennedy, Marijina dadilja), Zvonko Zečević (Wilhelm Davison, državni tajnik), Darko Plovanić (Grof Aubespine, francuski poslanik), Matija Kezele (Časnik tjelesne straže) i Zdenko Brlek (Pomoćnik viteza Pauleta).
Friedrich Schiller, (1759-1805), njemački dramatičar, pjesnik, esejist, povjesničar i teoretičar umjetnosti već izvedbom svojega prvoga dramskog djela Razbojnici (1782) postiže velik uspjeh. I druga dramska djela (Spletka i ljubav, Don Carlos, Wilhelm Tell) prožeta su apoteozom slobode. Filozofska razmišljanja u duhu romantičnog idealizma u shvaćanju jedinstva ljepote, dobrote i istine, najviše izražava u pjesništvu. Slavljen još za života, zatim i kao jedan od najistaknutijih predstavnika njemačkoga romantizma, ostvario je kulturnopovijesnu sintezu književnosti, umjetnosti i filozofije te snažno utjecao na kasnija njem. i europska duhovna stremljenja.
Pročitajte intervju s redateljem predstave Petrom Selemom objavljen u Vjesniku (PDF).
Gostovanje predstave Vrak Mrak i Seljo Beljo u Omišlju


U
četvrtak, 1. srpnja na Festivalu pučkog teatra u Omišlju izveden je lutkarski igrokaz
Vrak Mrak i Seljo Beljo iliti
Velki požar vu Varažlinu! iliti
Zdiganje cirkve Svetega Florijana.
Predstavu je, prema vlastitom predlošku, režirao Dubravko Torjanac, a premijerno je izvedena 16. listopada 2008. u Palači Herzer. Riječ je o guignolskoj povijesnoj drami nastaloj prema njemačkoj priči
Der Teufel Heufel und der Bauer Auer.
Predstava je praizvedena u 15. listopada u Klubu Europa Media. U predstavi nastupaju
Mirjana Sinožić (Vrak Mrak), Goran
Koši (Seljo Beljo), Marija
Kolb (Pucek Štrucek) i Morana
Dolenc (Sveti Florijan i dr.). Scenograf i kreator lutaka je Ivan
Duić, a glazbu potpisuju Igor
Baksa i etno band Komedija.


Ovaj lutkarski igrokaz napisan je oslanjajući se na bogatu tradiciju komičnog igrokaza i kazališta na kajkavskom jeziku (kojeg godinama ustrajno njeguje HNK u Varaždinu, spomenimo usput samo naslove «Puno larme a za ništ», «Norci», «Vsaković», «Bogi Ivač»), a zatim i na vid ginjolskog, uličnog, pučkog i popularnog lutkarskoj kazališta čije su teme mahom uzete iz pučkih pripovijedaka ili autentičnih životnih priča stanovnika nekog mjesta. Pročitajte
tekst Dubravka Torjanca o ovoj predstavi.
Rita Gaetana Donizettija i Angelique Jacquesa Iberta gostuju u HNK u Varaždinu

U utorak, 8. lipnja 2010. u 20 sati na Velikoj sceni HNK u Varaždinu bit će izvedene dvije operne jednočinke: Rita Gaetana Donizettija i Angelique Jacquesa Iberta nastale u produkciji Opera b.b. Zagreb i Opera i teatar Madlenianum te u koprodukciji sa INK Pula, Scenom Travno ZKL-a i HNK u Varaždinu.
Za Ritu, komičnu opernu jednočinku, libreto je napisao Gustavo Vaez, a redatelj predstave je Dinko Bogdanić, glazbeni suradnik Mario Čopor, asistentica redatelja Svetlana Lukić, izbor kostima ančinili su Elvira Ulip i Dinko Bogdanić, scenu oblikovali Dinko Bogdanić i Goran Šaponja, rasvjetu Dario Družeta. Operu izvode: Lidija Horvat-Dunjko (Rita), Nikša Radovanović (Beppe), Ronald Braus (Gasparo) i Dinko Bogdanić (Bortolo).
Komičnu jednočinku Angelique Jacquesa režirao je Stefan Sablić, scenograf je Aleksandar Denić, kostimografkinja Zora Mojsilović-Popović, dizajner svjetla Srđan Jovanović dok je tekst prevela Flora Došen. U naslovnoj ulozi nastupit će Snežana Savičić-Sekulić dok će u nekima od ostalih uloga nastupiti Blanka Tkalčić (Druga prijateljica), Ivo Gamulin (Italijan) i Ronald Braus (Crnac). Orkestrom Opere i teatra Madlenianum dirigirat će maestro Vladimir Kranjčević.
Familija u prahu nagrađena u Bitoli

Predstava
Familija u prahu Nine Mitrović, u režiji Same M. Streleca i izvedbi Jagode Kralj Novak izvedena je na 12. međunarodnom festivalu monodrame održanom od 16. do 19. lipnja 2010. u makedonskom gradu Bitoli.
Familija u prahu bila je jedina predstava iz Hrvatske, a u konkurenciji još jedanaest predstava kazališta iz Makedonije, Njemačke, Bugarske, Rumunjske, Mađarske, Srbije i Ukrajine, Jagoda Kralj Novak osvojila je Nagradu publike za najbolju predstavu Festivala.
Predstava je nastala u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta iz Varaždina i Novoga Zato iz Ptuja (Slovenija).