U petak, 4. lipnja u 11,00 sati na Velikoj sceni je za škole izvedena predstava Mihaila Bulgakova Von Lamot od Mača - Spelavanje vu četiri spelanja i devet dogodov prama Cervantesovomu Don Quijoteu. Hrvatski prijevod Vladimira Gerića na varaždinski kajkavski pretočil je Tomislav Lipljin. Premijera je održana 9. studenog 2007. godine.
Pročitajte tekst o Bulgakovljevu djelu pod nazivom Don Quijote i donkihotiozam koji je napisao Ante Armanini.
Don Quijote, duhoviti i mudri komad koji sam Mihail Bulgakov određuje kao “igrokaz u četiri čina, devet slika, prema Cervantesu”, polazeći od slavnoga španjolskog predloška, veličanstvenoga viteškog romana Bistri vitez Don Quijote od Manche, postavlja sva najbitnija filozofska pitanja ljudske opstojnosti, ali se i satirički nesmiljeno ruga suvremenome svijetu.
Redatelj je Želimir Mesarić, lektor i jezični savjetnik Tomislav Lipljin, dramaturg Ante Armanini, scenograf Zlatko Kauzlarić Atač, kostimografkinje Diana Kosec Bourek i Ika Škomrlj, koreografkinja Svetlana Lukić, a autor scenske glazbe Davor Bobić. Asistentica redatelja je Jagoda Kralj Novak, a asistent jezičnog savjetnika Zdenko Brlek. 
Uloge tumače: Marinko Prga (Alsons Fijan, rečeni von Lamot od Mača / Alonso Quijano, odnosno Don Quijote od Manche), Ljubomir Kerekeš (Stanko Paska – von Lamotov štitonoša / Sancho Panza, Don Quijotov štitonoša), Hana Hegedušić (Tonka, njegova rodbina / Antonija njegova rođakinja; Marica dekla v oštariji / Maritorna – sluškinja u svratištu i Milostiva Rodeš / Doña Rodriges), Jagoda Kralj Novak (Gazdarica von Lamotova / Gazdarica Don Quijoteova i Hercogica / Vojvotkinja), Darko Plovanić (Pero Perec – selski pop, licencijat / Pero Perez – seoski svećenik, lecencijat; Svinjar; Drugi sluga; Hercogov pratnja), Ivan Glowatzky (Sandi Korica – bakalaur / Sansón Corrasco –bakalaur i Mular (Mazgar), Zdenko Brlek (Mikula – selski barber / Nicolas – seoski brijač; Hercogov spovednik /Vojvodin duhovnik; Prvi konjar), Marija Krpan (Tunzika Lovrencova – mužača / Aldonza Lorenzo – seljanka i Žena), Berislav Tomičić (Petačar Ivek Polovnjak von Zuber – oštarijaš / Ljevak – Juan Palomeque el Zurdo – svratištar; Hercogov kaštelan / Vojvodin dvorski; Drugi konjar), Zoran Kelava (Tonček Ferinec / Tenorio Hernándes; Doktor Aurer / Doktor Aguero; Inoš v oštariji / Radnik u svratištu; Hercogov paž / Vojvodin paž i Drugi starec; Prvi sluga; Treći konjar, Martincov sluga / Martínezov sluga; Hercog /Vojvoda; Drugi svečenik), Zvonimir Jelačić Bužimski (Peter Martinec / Pedro Martínez; Prvi starec; Prvi svečenik; Hercogov pratnja).
Kritika o von Lamotu od Mača: Glumački vrutak duhovitosti, energije i pameti
U kritici Von Lamota od Mača, Večernji list navodi da pothvat HNK Varaždin s najnovijom preradbom Bulgakovljeva Don Quiotea spretno brodi protiv matice lakih rješenja i lakih (umjetničih) života. Za preseljenje u kajkavski govor se pobrinuo Tomislav Lipljin, ponovo trijumfiravši zajedno s prevoditeljem Vladimirom Gerićem, a sretno im se pridružio redatelj Želimir Mesarić izvrsnim izborom suradnika, vještom upotrebom scenskih tehnika i prvorazrednim autoreferencijalnim upućivanjem na kazalište kao sliku svijeta. Mikrokozmos varaždinskoga kazališta bio je izvrsna prigoda za taj poučak o globalnom i lokalnom.
Don Quiote nije slučajno dobio prezime čuvene hrvatske glumačke obitelji Fijan. Marinko Prga i Ljubomir Kerekeš glumački su vrutak duhovitosti, energije i pameti. Perfekcionizam Ivana Glowatzkog i Dore Fišter pokazao je kako se Varaždin i Hrvatska ne trebaju brinuti za kazališnu budućnost. Ansambl je tako brojan i tako skladan i nepravedno je nekoga izdvojiti. No, Zvonimir Jelačić Bužimski, u točno poentiranim prizorima, pokazao je kako umjetnik ni u 80-oj ne treba mirovati. Dar se, ako se njeguje, nikad ne gasi. "Von Lamot od Mača" bit će jednako zanimljiv srednjoškolcima, kao i najzahtjevnijim znalcima dobre volje. Uči nas važnosti, i gotovo svemoći, kazališta, jasno dokazuje kako ljudski rod ništa veće od jezika još nije izumio, pokazuje važnost generacijske suradnje, upućuje na pomno čitanje (knjiga) i još štošta drugo, svakome prema zasluzi, zaključuje Želimir Ciglar u Večernjem listu.
Vesela pučka komedija 
Vjesnik navodi da je »Von Lamot od Mača« vesela, većim dijelom i zabavna (osobito za lokalnu publiku) te mizanscenski dorađena pučka komedija. Velike zasluge korektnosti predstave u cijelosti pripadaju vrsnom poznavatelju kajkavštine Tomislavu Lipljinu, a i zbog vještine kojom je preimenovao likove... Ključno glumačko ime u podjeli ove predstave je Ljubomir Kerekeš, koji je samo stigao na »svoj teren« i prirodno, s lakoćom i urođenim komičkim darom živio Stanka Pasku na sceni, pridruživši ga galeriji svojih mnogih kajkavskih junaka i antijunaka koje je tumačio na nekada matičnoj pozornici... Male glumačke minijature vrijedne pozornosti ostvarili su Zdenko Brlek (Mikula), te doajen varaždinskoga kazališta Zvonimir Jelačić kao Peter Martinec, koji je tom predstavom proslavio 60. obljetnicu glumačkoga života. »Von Lamot od Mača« je predstava koja će zbog svojih duhovitih pasaža i same teme biti dobar lektirski naslov i zasigurno imati i zahvalnu publiku, navedi između ostalog u svom tekstu u Vjesniku Helena Braut.
Marija Stuart, psihološko povijesna tragedija, praizvedena je u Weimaru 1801., a hrvatsku je praizvedbu doživjela 1863. u Zagrebu u prijevodu Spire Dimitrovića Kotaranina. Godine 1928. izvedena je u novome prijevodu Milana Begovića. 
U predstavi nastupaju: Hana Hegedušić (Elizabeta, kraljica Engleske), Leona Paraminski (Marija Stuart, kraljica Škotske), Janko Popović Volarić (Robert Dudley, grof od Leicestera), 
Friedrich Schiller, (1759-1805), njemački dramatičar, pjesnik, esejist, povjesničar i teoretičar umjetnosti već izvedbom svojega prvoga dramskog djela Razbojnici (1782) postiže velik uspjeh. I druga dramska djela (Spletka i ljubav, Don Carlos, Wilhelm Tell) prožeta su apoteozom slobode. Filozofska razmišljanja u duhu romantičnog idealizma u shvaćanju jedinstva ljepote, dobrote i istine, najviše izražava u pjesništvu. Slavljen još za života, zatim i kao jedan od najistaknutijih predstavnika njemačkoga romantizma, ostvario je kulturnopovijesnu sintezu književnosti, umjetnosti i filozofije te snažno utjecao na kasnija njem. i europska duhovna stremljenja.
U četvrtak, 1. srpnja na Festivalu pučkog teatra u Omišlju izveden je lutkarski igrokaz 
Ovaj lutkarski igrokaz napisan je oslanjajući se na bogatu tradiciju komičnog igrokaza i kazališta na kajkavskom jeziku (kojeg godinama ustrajno njeguje HNK u Varaždinu, spomenimo usput samo naslove «Puno larme a za ništ», «Norci», «Vsaković», «Bogi Ivač»), a zatim i na vid ginjolskog, uličnog, pučkog i popularnog lutkarskoj kazališta čije su teme mahom uzete iz pučkih pripovijedaka ili autentičnih životnih priča stanovnika nekog mjesta. Pročitajte 
Za Ritu, komičnu opernu jednočinku, libreto je napisao Gustavo Vaez, a redatelj predstave je Dinko Bogdanić, glazbeni suradnik Mario Čopor, asistentica redatelja Svetlana Lukić, izbor kostima ančinili su Elvira Ulip i Dinko Bogdanić, scenu oblikovali Dinko Bogdanić i Goran Šaponja, rasvjetu Dario Družeta. Operu izvode: Lidija Horvat-Dunjko (Rita), Nikša Radovanović (Beppe), Ronald Braus (Gasparo) i Dinko Bogdanić (Bortolo).
Predstava Familija u prahu Nine Mitrović, u režiji Same M. Streleca i izvedbi Jagode Kralj Novak izvedena je na 12. međunarodnom festivalu monodrame održanom od 16. do 19. lipnja 2010. u makedonskom gradu Bitoli. 