Pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu, Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu pozvao je sve sudionike znanstvenog skupa Varaždin i sjeverozapadna Hrvatska u Velikom ratu 1914. – 1918. i ostale zainteresirane posjetitelje na kazališnu predstavu Lamentacije Valenta Žganca Miroslava Krleže u adaptaciji Matka Sršena i u režiji Dubravka Torjanca koja se održala u petak, 4. srpnja u 20,00 sati na Velikoj sceni HNK u Varaždinu.

Predstava je premijerno izvedena 17. veljače 2011. Skladatelj je Dragutin Novaković Šarli, scenograf Slaven Edvin Bot, majstor rasvjete Marijan Štrlek, dok je izbor kostima načinio Ivan Debeljak. U glavnim ulogama nastupaju Zdenko Brlek (Valent Žganec) i Darko Plovanić (Doktor).

Pored Balada Petrice Kerempuha, drugi Krležin obimniji tekst na kajkavskom upravo su Lemantacije Valenta Žganca, istoimeno poglavlje romana Na rubu pameti. Stubičanec Valent Žganec, zvani Vudriga, utamničen je zbog krivolova, ćeliju dijeli s doktorom prava, pa potaknut doktorovom budističkom lektirom, u preobilju uzničkog vremena, pripovijeda svoju životnu priču: dva puta se, bezuspješno, ženio, kao austrougarski domobran četiri je godine krstario ratištima Prvoga svjetskog rata, na vlastitoj je koži doživio poraze i rasplinuće obmana trojednih carsko-kraljevskih laži, slušao, vjerovao i razočarao se hrvatskim međuratnim politikantima.

Valentova kob je njegov zdrav, vitalan, subverzivan seljački razum, gotovo instinktivno ćućenje financijsko-političkih opereta: "Se su to gospodske bedarije". Čitati i igrati ga danas znači ponovno se, posredstvom Valenta i s Krležom, zapitati o tragičnim sukobima koje i dalje izazivaju "financijske, građanske, feudalne i imperijalističke, klimatske i rasne laži" (M. Krleža, Hrvatski bog Mars).